Halo oko mjeseca iznad Prijedora 20.03.2016. godine
- Kristijan Vujčić/ VREMEAphotos
- Mar 20, 2016
- 2 min read
Halo (lat. halo, akuzativ od halos < grč. ἅλως: gumno, okruglo mjesto) je optička pojava u Zemljinoj atmosferi (optika atmosfere) kada se Sunce ili Mjesec naziru kroz tanak sloj oblaka s kristalićima leda. Najpoznatiji je krug oko Sunca ili Mjeseca (potpuni ili njegov dio) promjera 22° koji je na unutarnjoj strani crvenkaste, a na vanjskoj strani plavkaste boje; mnogo rjeđi je halo promjera 44°. Halo oko mjeseca iznad Prijedora
Na donjoj fotografiji jasno naziremo da je na unutarnjoj crvenkaste a s vanjske strane plave boje:
U istu skupinu optičkih pojava spadaju i:
lažna Sunca ili pasunca (grč. parhelij), bjelkaste mrlje na dijelu kruga s obiju strana ili samo s jedne strane Sunca ili Mjeseca, a na istom nagibu kao izvor svjetlosti,
tangentni lukovi (bjelkaste su boje i dodiruju krug haloa),
svjetlosni stubovi (pojavljuju se iznad Sunca izravno prije njegova izlaska ili nakon zalaska) i drugo.
Sve te pojave nastaju lomom zraka svjetlosti na kristalićima leda pa se pojavljuju djelomično spektralne boje ili nastaju refleksijom svjetlosnih zraka na plohama kristalića leda uz pojavu bjeličaste boje ili pak nastaju zajedničkim djelovanjem obaju procesa.
- Lažno Sunce
"Lažno" Sunce ili pasunce u Zemljinoj atmosferi prestavlja optičku pojavu dviju svijetlih mrlja na 22° s obje strane Sunca na istoj visini nad horizontom. Pojava je srodna halou, a nastaje kada Sunce (rjeđe i Mjesec) svijetli kroz rijedak oblak heksagonalnih kristalića leda, koji su orijentisani tako da im je glavna (heksagonalna) os usmjerena okomito.
Lažno sunce iznad Prijedora 2013. godine:
- Sunčev stub
Sunčev stub ili svjetlosni stub je optička pojava u obliku cijele ili isprekidane svijetle okomite pruge iznad ili ispod Sunca, obično kada se Sunce nalazi nisko na horizontu, najčešće pri zalasku ili izlasku. Pojava nastaje u višim slojevima atmosfere zbog odbijanja (refleksije) Sunčevih zraka na stupičastim ili prizmičastim heksagonskim ledenim kristalima, kada im je glavna (heksagonska) os usmjerena okomito.
Iznad Prijedora prošle, 2015. godine:
Tekst pripremio i fotografije zabilježio: Kristijan Vujčić Hvala na čitanju, ako vam se sviđa članak lajkujte ga, podijelite ili preporučite prijateljima:
Comments